Djelatnosti i usluge

Nakon što prikupimo sve nalaze obavit ćemo završni razgovor s Vama i obitelji, objasniti nalaze, te pružiti usmene i pismene upute o dijeti, lijekovima i ostalim terapijskim postupcima

Pregledi

Kod nas možete obaviti veliki broj pregleda, kao što su internistički, gastroenterološki, kardiološki, hepatološki ili neurološki pregled

Pretrage

Posebna specijalnost su nam gastroskopije, kolonoskopije, rektoskopije, color doppleri, te mnoge druge pretrage

Ultrazvuk

Ultrazvučna dijagnostika jetre, gušterače, slezene, bubrega, prostate, štitnjače i vrata, ultrazvuk doppler krvnih žila trbuha

Što podrazumijeva pregled gastroenterologa i hepatologa i zašto se poduzima?

Pregled gastroenterologa podrazumijeva razgovor liječnika s bolesnika u cilju dobivanja detaljnih anamnestičkih podataka o sadašnjim tegobama, ranijim bolestima, operacijama, njihovom liječenju te bolestima u obitelji. Također, liječnik će se detaljno informirati o vašem apetitu, stolici, mokrenju, ostalim funkcijama i navikama, kao i lijekovima koje uzimate (trajno ili povremeno).

Nakon toga liječnik će Vas detaljno pregledati s posebnim osvrtom na trbuh i trbušne organe. U nekim slučajevima biti će potreban i digitorektalni pregled, tijekom kojega liječnik svojim kažiprstom pregledava unutrašnjost završnog dijela debelog crijeva u svrhu pronalaska mogućeg uzroka tegoba (npr. hemoroidi, fisure, polipi i slično). Anus se prethodno namaže posebnom kremom kako bi pregled bio manje neugodan.

Nakon pregleda

Nakon pregleda liječnik Vam daje svoje mišljenje u kojem predlaže daljnje pretrage, ukoliko su one potrebne radi postavljanja točne dijagnoze, ili Vam propisuje terapiju u cilju rješavanja Vaših tegoba.

Što podrazumijeva internistički pregled?

Specijalistički internistički pregled se zasniva na anamnezi i detaljnom kliničkom pregledu, te prema potrebi dodatnim pretragama kojim se postavlja precizna dijagnoza bolesti i propisuje odgovarajuća terapija.

Dijagnoza bolesti jetre

U postavljanju dijagnoze uz uzimanje anamneze i fizikalni pregled, rabe se i laboratrijske pretrage krvi, tzv. jetreni testovi. Od daljnjih pregleda, najčešće se radi ultrazvuk trbuha, a povremeno i druge metode slikovnog prikaza (CT, magnetska rezonancija) te biopsija odnosno punkcija jetre.

Ultrazvuk trbuha

Što je ultrazvuk trbuha?

Ultrazvuk gornjeg trbuha ili abdomena je bezbolna i bezopasna dijagnostička metoda kojom se uz pomoću ultrazvučnih valova prikazuju unutarnji organi prislanjanjem UZV sonde na kožu  trbuha.

Pregledu su dostupni jetra, žučni mjehur, žučni vodovi, gušterača, slezena, bubrezi, te velike krve žile. U okolnostima kada su uvećani moguće je vidjeti i limfne čvorove, te prisutnost tekućine u trbuhu. Ultrazvuk prikazuje izgled  organa koji može biti normalan ili promijenjen. Ponekad ultrazvučni nalaz  može biti i normalan, a da je promijenjena njihova funkcija, ali u većini bolesti nalaze  se i promjene na navedenim organima.

Zašto učiniti ultrazvučni pregled?

Najčešći razlozi za ultrazvučni pregled trbuha (abdomena) su pojava nejasne boli u trbuhu, žutice, slobodne tekućine u trbuhu, sumnja na malignu bolest, ozljede trbuha, poremećaji nekih laboratorijskih testova, te praćenje kroničnih bolesti jetre, žuči , gušterače i bubrega. Ultrazvuk trbuha  se zbog svoje jednostavnosti preporuča  povremeno učiniti i u sklopu preventivnog pregleda.

Kakva je priprema za pregled potrebna?

Dovoljno je da osam sati prije pregleda ne jedete, a pet sati prije pregleda ne pijete tekućinu. Poželjno bi bilo da dan prije pretrage ne jedete hranu koja nadima (voće, povrće – posebno mahunarke, brokule, kelj i slično, te mliječne proizvode) i ne konzumirate gazirana pića. Za ručak se preporuča obrok žganaca s umakom, a za večeru čaj, dvopek i maslac. Osobe koje imaju neredovitu stolicu dan prije pregleda trebale bi uzeti sredstvo za čišćenje.

Iako je pregled moguće učiniti i bez navedenih priprema, uz ovakvu pripremu prikaz organa će biti bolji, a nalaz pretrage pouzdaniji.

Kako se izvodi ultrazvučni pregled trbuha?

Za izvođenje pretrage biti ćete zamoljeni da legnete na leđa i oslobodite trbuh od garderobe. Liječnik će tada na trbuh nanijeti malu količinu gela te ultrazvučnom sondom potpuno bezbolno prelazeći preko kože  trbuha i pregledati trbušne organe. Ponekad će biti potrebno pregled obaviti i u drugim položajima (npr. na boku), a liječnik će Vas povremeno zamoliti da udahnete ili zadržite dah. Važno je da pregled obavi liječnik koji je adekvatno educiran i ima dovoljno iskustva u obavljanju ovog pregleda.

Što se događa nakon pregleda?

Liječnik će Vam objasniti da li su nađene neke promjene koje zahtijevaju dodatnu dijagnostičku obradu ili liječenje. Nalaz ćete dobiti u pisanoj formi, uz slike eventualnog patološkog nalaza.

Što je gastroskopija?

Gastroskopija, poznata još kao gornja endoskopija ili ezofagogastroduodenoskopija, jest metoda koja omogućuje liječniku da detaljno pregleda Vaš jednjak, želudac i dvanaesnik (početni dio tankog crijeva). U tu svrhu, kroz usta se uvodi posebna savitljiva glatka cijev (gastroskop), promjera oko 9 mm , kojom se postupno pregledava jednjak, želudac i dvanaesnik.

Zašto učiniti gastroskopiju?

Pregled se izvodi u pacijenata sa simptomima nelagode ili boli u gornjem dijelu trbuha, žgaravice, mučnine, povraćanja sadržaja želuca ili krvi ili teškoća pri gutanju. Metoda je vrlo pouzdana u otkrivanju uzroka krvarenja, upale(gastritisa), čira (vrijeda, ulkusa) ili tumora jednjaka, želuca i dvanaesnika. Pri endoskopiji je moguće učiniti bezbolnu biopsiju, a uzeto se tkivo naknadno analizira pod mikroskopom. Također je moguće dobiti uzorke za otkrivanje prisutnosti bakterije Helicobacter pylori u želucu.

Kakva je priprema za pregled potrebna?

Želudac mora biti potpuno prazan i stoga ne smijete ništa jesti i piti obojena pića 6-8 sati prije pregleda. Isto tako, ako bolujete od srčanih ili plućnih bolesti, porazgovarajte o njima s liječnikom i ponesite raniju medicinsku dokumentaciju.

Što možete očekivati tijekom gastroskopije?

Prije pregleda u pravilu se primjenjuje lokalna anestezija u obliku sprejanja ždrijela, koja umanjuje osjećaj nelagode prilikom uvođenja aparata kroz usta do želuca.
Pregled se izvodi na lijevom boku, a endoskop se polako i pažljivo uvodi kroz vaša usta u jednjak, želudac i dvanaesnik. Za vrijeme pregleda koji rijetko traje duže od pet minuta možete normalno disati. Pregled je bezbolan. Za vrijeme pregleda može se javiti refleksni nagon na povraćanje uzrokovan prisutnošću instrumenta u ustima i gornjem probavnom sustavu.

Što se događa nakon pregleda?

Iza pregleda možete kratkotrajno imati osjećaj nelagode u grlu te nadutosti u trbuhu, zbog zraka koji se kroz endoskop upuhuje u Vaš želudac tijekom pregleda.

(Ako ste bili u anesteziji neko ćete vrijeme, ne više od pola sata, provesti u prostoru ordinacije.)
Vaš će Vam liječnik odmah priopćiti nalaz po završetku pregleda, a ako su uzeti uzorci biopsije za patohistološku analizu, rezultat ćete dobiti za nekoliko dana.

Je li gastroskopija sigurna?

Gastroskopija i biopsija su vrlo sigurne kada ih izvodi liječnik koji je prošao posebnu izobrazbu i iskusan je u izvođenju endoskopskih procedura. Komplikacije su vrlo rijetke i uključuju mogućnost krvarenja na mjestu uzimanja biopsije, te perforacije stijenke organa. Važno je prepoznati rane znakove mogućih komplikacija i odmah kontaktirati liječnika u slučaju teškoća u gutanju, bolova u prsima, jakih bolova u trbuhu, temperature, tresavice ili crne stolice.

Što je rektoskopija?

Rektoskopija je specijalistički pregled sluznice zadnjeg dijela debelogcrijeva (rektuma) u dubini od 20 do 25 centimetara. S obzirom na to da se kod raka debelog crijeva oko 80% tumoroznih tvorevina nalazi upravo u tom dijelu, ovaj pregled je izuzetno važan, posebno ako netko u obitelji boluje od polipa ili raka debelog crijeva, odnosno ako postoji sumnja na genetsku predispoziciju razvijanja ovih bolesti. Ovaj pregled je, uz druge proktološke preglede kao što su digitalnorektalni pregled i proktoskopija, ključan za rano otkrivanje zloćudnih stanica te se osobama starijima od 45 godina preporučuje redovita kontrola svake dvije godine.

Što je kolonoskopija?

Kolonoskopija je endoskopska metoda koja omogućuje liječniku pregled cijelog debelog crijeva, od najnižeg dijela, rektuma, pa sve do pripoja debelog i tankog crijeva, uključjući i završni dio tankog crijeva. Savitljiva glatka cijev s rasvjetom na vrhu, debljine 12 mm, uvodi se kroz anus u debelo crijevo.

Zašto učiniti kolonoskopiju?

Pregled treba učiniti kod svake relativno naglo nastale promjene ritma pražnjenja crijeva, pojave razdoblja zatvora koji se izmjenjuju sa pojavom proljeva, neobjašnjivom boli u trbuhu, pojave krvi u stolici ili nakon stolice. Pregled treba učiniti u svih starijih od pedeset godina s podacima o polipima ili raku debelog crijeva u obitelji, a preporuča se i kao preventivni pregled iznad pedesete godine života, zbog povećane učestalosti tumora debelog crijeva u zrelijoj životnoj dobi.
Kolonoskopija omogućava liječniku da vidi upalne promjene, polipe, tumore, mjesto krvarenja i mišićne spazme, fisure i hemoroide. Pri endoskopiji je moguće učiniti bezbolnu biopsiju , a uzeto se tkivo kasnije posebno analizira.

Što možete očekivati tijekom kolonoskopije?

Pregled se izvodi na lijevom boku, a kolonoskop se polako i pažljivo uvodi kroz anus, rektum i cijelo debelo crijevo, sve do spoja sa tankim crijevom i dijelom tanko crijevo ako je potrebno. Tijekom pregleda u crijevo se upuhuje manja količina zraka, da bi se stijenka crijeva mogla u cijelosti detaljno analizirati. Pregled je ponekad bolan, što se rješava davanjem lijekova za vrijeme pregleda,, praćen osjećajem napuhnutosti, a rijetko traje duže od dvadesetak minuta. U onih pacijenata koji su prethodno imali veću operaciju u trbuhu, bili zračeni ili imaju nizak prag za bol, preporuča se pregled u kratkotrajnoj intravenskoj anesteziji. Iako je buđenje iz anestezije vrlo brzo i bez ikakvih posljedica, refleksi i prosuđivanje su neko vrijeme malo usporeni. Stoga ne smijete voziti automobil ostatak dana, a uputno bi bilo na pregled doći sa pratnjom.

Što se događa nakon pregleda?

Iza pregleda možete kratkotrajno imati osjećaj nelagode i blage grčeve u trbuhu, ponekad s nagonom na stolicu, uglavnom zbog zraka koji se kroz endoskop upuhuje u vaše crijevo tijekom pregleda. Ako ste bili u anesteziji neko ćete vrijeme provesti u prostoru ordinacije.
Vaš će Vam liječnik odmah priopćiti nalaz pri pregledu, a ako je uzeta biopsija za patohistološku analizu, rezultat ćete dobiti za nekoliko dana.

Je li kolonoskopija sigurna?

Kolonoskopija i biopsija su vrlo sigurne kada ih izvodi liječnik koji je prošao posebnu izobrazbu i iskusan je u izvođenju endoskopskih procedura. Komplikacije su vrlo rijetke i uključuju mogućnost krvarenja na mjestu uzimanja biopsije, te perforacije stijenke organa. Važno je prepoznati rane znakove mogućih komplikacija i odmah kontaktirati svog liječnika ili se javiti u hitnu službu bolnice u slučaju pojave krvi u stolici, jakih bolova u trbuhu, opće slabosti, temperature ili tresavice.

Kako se pripremiti za kolonoskopiju?

  • PRIPREMA ZA KOLONOSKOPIJU U JUTARNJEM TERMINU

Nabaviti sredstvo za čišćenje crijeva MOVIPREP putem recepta izdanog od liječnika opće medicine, ili kupnjom u ljekarni.

DVA DANA PRIJE PRETRAGE: Jesti lako probavljivu hranu, bez mesa.

DAN PRIJE PRETRAGE: Ujutro lagani doručak.

Oko 18 sati popiti pripremljenu prvu dozu otopine MOVIPREPA kroz 30 do 45 minuta.

Kad počnete piti otopinu Moviprep morate biti u blizini WC-a. Ubrzo će se pojaviti vodenaste stolice, što je očekivano.

Nastaviti konzumaciju tekućine, optimalno bar litru i pol vode, bistre juhe, bistrog voćnog soka ili čaja.

Ne uzimati krutu hranu, mlijeko i guste sokove.

Oko 23 sata popiti pripremljenu drugu dozu MOVIPREPA u pola sata do 45 minuta. Nakon toga nastaviti uzimanje bistre tekućine, optimalno litru i pol vode, bistre juhe, bistrog voćnog soka ili čaja.

Ukoliko se pregled obavlja u anesteziji, šest sati prije zakazanog termina nije dozvoljeno uzimati niti hranu niti tekućinu.

  • PRIPREMA ZA KOLONOSKOPIJU U POSLIJEPODNEVNOM TERMINU

Nabaviti sredstvo za čišćenje crijeva MOVIPREP putem recepta izdanog od liječnika opće medicine, ili kupnjom u ljekarni .

DVA DANA PRIJE PRETRAGE: Jesti lako probavljivu hranu, bez mesa.

DAN PRIJE PRETRAGE: Ujutro lagani doručak, oko podneva lagani ručak.

NA DAN PRETRAGE: Oko 7 sati popiti pripremljenu prvu dozu otopine MOVIPREPA kroz 30 do 45 minuta.

Kad počnete piti otopinu Moviprep morate biti u blizini WC-a. Ubrzo će se pojaviti vodenaste stolice, što je očekivano.

Nastaviti konzumaciju tekućine, optimalno bar litru i pol vode, bistre juhe, bistrog voćnog soka ili čaja.

Ne uzimati krutu hranu, mlijeko i guste sokove.

Oko 13 sati popiti pripremljenu drugu dozu MOVIPREPA u pola sta do 45 minuta. Nakon toga nastaviti uzimanje bistre tekućine, optimalno litru i pol vode, bistre juhe, bistrog voćnog soka ili čaja.

Ukoliko se pregled obavlja u anesteziji, šest sati prije zakazanog termina nije dozvoljeno uzimati niti hranu niti tekućinu.

Što je endoskopska kapsula?

Postupak koristi sićušnu bežičnu kameru za snimanje probavnog trakta. Kamera se nalazi unutar kapsule veličine vitamina koja se proguta. Kako kapsula putuje kroz probavni trakt, kamera ima tisuće slika koje se prenose na snimač koji nosite oko struka. Endoskopska kapsula pomaže liječnicima vidjeti unutrašnjost tankog crijeva.

Što je urea-izdisajni test?

Urea izdisajni test na Helicobacer pylori predstavlja „zlatni standard“ u neinvazivnoj dijagnostici infekcije Helicobacter pylori. Provođenje testa namijenjeno je svim osobama koje imaju česte žgaravice, bolove u području želuca, osjećaj mučnine i povraćanja, gastroezofagealni refluks… Test je jednostavan, bezbolan i bezopasan, a vrijeme potrebno za njegovo provođenje je 30 minuta. Prije samog testiranja potrebno je poštivati nekoliko pravila: minimalno 7 do 10 dana prije testiranja ne smije se provoditi terapija antibioticima i lijekovima za „liječenje“ želučane kiseline (Controloc, Ranital, Nexium..), a na sam dan provođenja testiranja pacijent ne smije jesti, piti, pušiti. Testiranje započinje uzimanjem uzorka izdaha („puhanje u balon“), zatim se popije sok u kojem se nalaz urea označena ugljikom C-14 (otopina bez boje i mirisa), a nakon 30 minuta uzima se drugi uzorak izdaha. Rezultati testiranja gotovi su isti dan, uz omogućenu interpretacija nalaza.

Opstipacija (zatvor)

Opstipacija je otežana ili rijetka defekacija, tvrda stolica ili osjećaj nepotpunog pražnjenja crijeva.

Opstipaciju se okrivljuje za mnoge tegobe, mučninu, umor, glavobolju, križobolju,  oslabljen apetit itd.).

Opsesivno-kompulzivni bolesnici često osjećaju potrebu da se svakodnevno riješe »nečistih« tvari. Takve osobe često provode previše vremena na nužniku ili postaju kronični korisnici sredstava za čišćenje (laksativa ili purgativa).

Obrada

Anamneza treba utvrditi sadašnju i raniju anamnezu (odnosno onu cijeloživotnu) redovitosti odnosno učestalosti stolice, njezine konzistencije, potrebu za napinjanjem ili izvođenjem manevara (npr. pritiskanje međice, glutealnog područja, rektovaginalne stijenke) prilikom defekacije, zadovoljstvo nakon defekacije te učestalost i trajanje primjene laksativa ili klizmi. Važni istovremeni simptomi obuhvaćaju prisutnost, količinu i trajanje krvarenja u stolici.

Istovremeno se traže simptomi uzročnih poremećaja, uključujući promjenu promjera stolice ili nalaz krvi u njoj (što ukazuje na rak). Također treba tražiti sistemske simptome koji ukazuju na kroničnu bolest (npr. mršavljenje).

Ranija anamneza treba sadržavati pitanja o mogućim poznatim uzrocima zatvora, uključujući prethodne operacije u trbuhu, poremećaj rada štitnjače (hipotireozu), šećernu bolest, neurološke poremećaje (npr. Parkinsonovu bolest, multiplu sklerozu) i ozljedu kralježnične moždine. Treba utvrditi koji su lijekovi propisani na recept kao i koji se uzimaju bez recepta, a koji mogu dovesti do zatvora(npr. antikolinergici i opijati)

ZNAKOVI ZA UZBUNU

  • Distendiran, napet trbuh
  • Povraćanje
  • Krv u stolici
  • Mršavljenje
  • Teška opstipacija s nedavnim početkom/pogoršanjem u starijih bolesnika

Kronična opstipacija: Određeni simptomi (npr. osjećaj anorektalne zapriječenosti, dugotrajna ili otežana defekacija), osobito u povezanosti s poremećenim (odnosno smanjenim ili povećanim) pokretima perineuma tijekom simulacije defekacije ukazuju na poremećaj defekacije. Prejako napinjanje ili dugotrajna i nezadovoljavajuća defekacija, uz digitalno pražnjenje anusa, također ukazuju na poremećaj defekacije.

FIZIKALNI PREGLED

Općim pregledom se traže znakovi sistemske bolesti, uključujući vrućicu i kaheksiju. Palpacijom se traže mase u trbuhu. Rektalni pregled treba učiniti ne samo zbog fisura, striktura, krvi ili masa (uključujući fekalnu impakciju) već i zbog utvrđivanja analnog tonusa u mirovanju (puborektalno »podizanje« kad bolesnik stisne analni sfinkter), spuštanja perineuma tijekom simulirane defekacije i rektalnog osjeta. Bolesnici s poremećajima defekacije mogu imati povišen analni tonus u mirovanju (ili anizam), smanjen (odnosno <2 cm) ili povećan (odnosno >4 cm) perinalni pomak i/ili paradoksalnu kontrakciju puborektalnog mišića tijekom simulacije defekacije.

Liječenje

  • Povećati količinu vlakana u prehrani
  • Može se pokušati s kratkotrajnom primjenom osmotskih laksativa
  • Može se uvesti primjena klizmi jednokratno ili višekratno hidrokolon terapija 5-10 ciklusa
  • Razmisliti o prestanku uzimanja uzročnog lijeka (neki mogu biti neophodni)

Prehrana i ponašanje: Prehrana treba sadržavati dovoljno vlakana (tipično 15 do 20 g/dan) kako bi se osigurao dovoljni volumen stolice. Biljna vlakna, koja su najvećim dijelom neprobavljiva i ne apsorbiraju se, povećavaju volumen stolice. Nadomještanje vlakana je osobito učinkovito kod liječenja opstipacije s normalnom pasažom ali nije jako učinkovito kod opstipacije s usporenom pasažom ili kod poremećaja defekacije.

Korisne mogu biti promjene načina života. Bolesnik treba pokušati prazniti crijeva svakoga dana u isto vrijeme, po mogućnosti 15 do 45 min. nakon doručka, jer probava hrane potiče pokrete crijeva.

Liječnici moraju objasniti kako svakodnevno pražnjenje crijeva nije obavezno, kako crijevima treba dati priliku za funkcioniranje i da im česta primjena laksativa ili klizmi (> jednom/3 dana) tu priliku uskraćuje.

Vrste laksativa: Tvari koje povećavaju obujam stolice (npr. psilij, Ca polikarbolfil, metilceluloza) djeluju sporo i nježno te predstavljaju najbezopasnije tvari koje potiču pražnjenje stolice. Pravilna primjena obuhvaća postupno povećanje doze – za sprječavanje tvrde stolice najbolje je uzimanje 3 ili 4 puta dnevno uz dovoljno tekućine (npr. uz dodatak 500 ml tekućine dnevno) – sve dok stolica ne postane meška i obilnija.

Klizme se mogu primjenjivati, kako one od vode iz slavine, tako i one od kupovnih hipertoničnih otopina.

NAJVAŽNIJE

  • Lijekovi su česti uzroci zatvora (npr. kronična zloporaba laksativa, uzimanje antikolinergika ili opijata).
  • Kad je opstipacija akutna i teška treba misliti na opstrukciju crijeva.
  • Ako ne postoje znakovi za uzbunu i nakon isključenja disfunkcije dna zdjelice, razumno je poduzeti simptomatsko liječenje.
  • Color Doppler krvnih žila glave i vrata
  • Liječenje i prevencija moždanog udara
  • Epilepsije (dijagnoza, korekcija terapije, predoperativna obrada)
  • Multipla skleroza
  • Parkinsonova bolest
  • Sinkope i drugi paroksizmalni poremećaji svijesti
  • Glavobolje, vrtoglavice, demencije, bolni sindromi

Tim poliklinike za kućne posjete doći će k Vama. Stanja iz područja interne medicine samo su neke od usluga koje se mogu rješavati u udobnosti Vašeg doma! U kućnim posjetama liječnik treba procijeniti da li starijeg bolesnika treba uputiti u bolnicu ili nastaviti kućno liječenje. Kućno liječenje je često povoljnije za starije osobe jer nema drastične promjene sredine i time značajnog stresa. Za dogovor o posjeti nas kontaktirajte.

Close Menu